loading

Nachrichten werden geladen...

Mochowy paradiz Sakska Šwica w fokusu slědźenja

Sakska Šwica płaći jako raj za družiny mocha. (Archivbild) / Foto: picture alliance / Arno Burgi/dpa-Zentralbild/dpa
Sakska Šwica płaći jako raj za družiny mocha. (Archivbild) / Foto: picture alliance / Arno Burgi/dpa-Zentralbild/dpa

Něhdźe 500 mochowych družinow na najwušim rumje: Nihdźe w Němskej njeje telko mochow kaž w Sakskej Šwicy. Tola wone reaguja sensibelnje na změny.

Dołžeńske horiny sunje so jako paradiz za mochi tež za wědomostnikow do fokusa. Po podaćach narodneho parkoweho zarjadnistwa Sakska Šwica rosće tu něhdźe 500 mochowych družinow na najwušim rumje – a z tym wjace hač druhdźe w Němskej. Chłódkojte, chłódne wudrjeńcy zhrěwachu włóžnotu lubowacym rostlinam dobre wuměnjenja. Jako přikład su na přikład Uttewaldsku přičinu mjenowali, woblubowana pućowanska šćežka.

Lichtmoos čini sej sam swěcu

Franka Müllera, botanikarja na Techniskej uniwersiće Drježdźany, płaći jako mochowy fachowc a přepytuje mjez druhim tak mjenowany swětłowy moch. Po jeho podaćach njejewi so w přirodźe scyła tak zrědka, je pak jenož ćežko wotkryć. druhim družinam wutworja włosojty předzym, w kotrymž kulojte bańki k dispoziciji stejacu wokolinu kaž prisma hromadźa a zwjazaja prudźa – na wone dźěle rostliny, z kotrymiž moch photosyntezu wobhospodarja.

«To sej takrjec sam swěcu čini. Dźakowano tutomu trikej je sej Leuchtmoos wšudźe w najćěmnišich róžkach swoje niše stworił, do druheje rostliny ženje předobywać», wopisowaše narodne zarjadnistwo fenomen. Ale tež woprawdźite žadnostki kaž jatra su w Uttewaldskej přičinje namakać. Jewi so w Němskej jenož tu – a potom hakle zaso w awstriskich Alpach, w Skandinawiskej a na Britiskich kupach.

Mochi płaća jako pućrubarjo přirody

Uttewaldskeje přičiny płaći jako idealny žiwjenski rum za mochi. Wone trjebaja wjele włóžnoty powětra, dokelž njewutworja korjenje, ale wodu přez swój cyły powjerch łopjenow přiwozmu. «Dla tuteje kajkosće płaća tež jako pućrubarjo přirody, wobsydla skały, kamjenje a skłonine pódy a tworja druhim družinam tam žiwjenski zakład. Hromadźa wutki z powětra a činja je za cyły ekosystem wužiwajomny», rěkaše dale. Jich maty a polstry zhibowachu mnohim małožiwocham doma.

Swětłowe mochi je po narodnym parkowym zarjadnistwje pak na cofnjenju. Snadź reaguje hižo na snadne změny žiwjenskeho ruma přewšo čućiwje – na přikład na sćoplenje klimy. Ale tež preč ćisnjene papjerjane nósniki a druhe wotpadki, kiž so w skalnych nišach deponuje, činjachu mochej stworić.

Copyright 2025, dpa (www.dpa.de). Wšitke prawa wobchować

🤖 Die Übersetzungen werden mithilfe von KI automatisiert. Wir freuen uns über Ihr Feedback und Ihre Hilfe bei der Verbesserung unseres mehrsprachigen Dienstes. Schreiben Sie uns an: language@diesachsen.com. 🤖