Zwjazk za wobswěto- a přirodoškit (BUND) w Sakskej je nastajenje sakskeho wobswětoweho ministerstwa k postajenju EU raznje kritizowała. Wobswětowy zwjazk wumjetuje statnemu knježerstwu, trěbne kroki přećiwo mrěću družin a straće biodiwersity blokować. Pozadk je postajenje k wobnowjenju škodowanych ekosystemow, kotryž předwidźi hač do 2030 naprawy renaturěrowanja na znajmjeńša 20 procentach ratarskich a mórskich płonin w EU.
Srjedź meje bě sakski wobswětowy minister Georg-Ludwig von Breitenbuch postajenje jako njepučnje kritizował. W jadrje drje móžeš naležnosć sćěhować, ale zwurazni wón dwěle na zwoprawdźenju. «Na městnje zasadźujemy so za wottwar běrokratije a šwižne postupowanja. Postajenje wobnowjenja mjeztym je to napřećiwne», tak politikar CDU. Postajenje měło so předźěłać abo cofnyć.
BUND znapřećiwja
wobswětowemu ministrej BUND znapřećiwja tutomu posudźowanju raznje. «Tajke wuprajenja znaja dołhodobne ekologiske a ekonomiske reality», kritizowaše předsyda, Felix Ekardt. Postajenje je připadny krok k wojowanju přećiwo mrěću družin, njedosahaja pak po jeho měnjenju. Skerje je hłuboko sahacy přewrót w ratarstwje trěbny – tam k mjenje pesticidam, snadnišemu dźerženju skotu a wjace ekologiskeje reziliency. «Runje ratarstwo ćerpi hižo nětko pod wupadami žnjow dla wjedrowych ekstremow», Ekardt wuzběhny.
Sćěhi njehaćeneho mrěća družin bychu nimo toho tež hospodarsce wjele wyše škody zawinowali hač zadźěwacy přirodoškit. Hižo w oktobru 2024 bě zwjazk po swójskich podaćach wustawowu skóržbu Na Zwjazkowym wustawowym sudnistwje zapodał – ze zaměrom, dotalne přirodoškitne zakonje jako njedosahace zwěsćić dać.
Eu-zaměr: Renaturěrowanje wšěch škodowanych ekosystemow hač do 2050 postajenje
EU je wot awgusta 2024 płaćiwosće a za wšitke sobustawske staty zwjazowace. Nimo zasopopřekazowanja bahnow maja so hač do 2050 wšitke škodowane ekosystemy w EU wobnowić.
Copyright 2025, dpa (www.dpa.de). Wšitke prawa wobchować