Logo Die Sachsen News
Nowiny / Kultura

Hudźbny piknik na česć tkalca a Wagnera

Hudźbny piknik na česć tkalca a Wagnera
Richarda Wagnerowe městna w Šěrachowje přeprošuja tutu njedźelu na hudźbny piknik a česća z tym komponistow Richarda Wagnera a Carla Marije von Webera (archiwny wobraz). / Foto: Sebastian Kahnert/dpa
Z: DieSachsen News
Wobaj skutkowaštaj něhdy jako dwórski kapałnik w Drježdźanach, hač do dźensnišeho so we Łobjowym měsće česća: Carl Maria von Weber a Richard Wagner. Nětko mamy za komponistow «Wiesn» w Šěrachowje.

lěs a přiroda stej w tworjenju komponistow Carla Marije von Webera a Richarda Wagnera wšo druhe hač nóžka. W twórbach kaž Webers «Freischütz» a Wagnera «Der Ring des Nibelungen» je přiroda wjace hač kulisa.

Tež tohodla ma so mištraj na «Weber-Wagnerowej łuce» w šěrawje tutu njedźelu pod hołym njebjom hołdować. Hudźbny piknik je jako swójbny swjedźeń zapołoženy a swjeći Wagner na swoje lětuše 213. narodniny (22. meje) a tkalcy k 240. narodninam (18. nowembra), zdźělištaj zarjadowarjej. 

Wjace z tuteje kategorije

Pazoraki, wołojowe kule a krótka wersija «Rheingold»

zo by w «Freischützu» wažna tema hońtwy nawjazała, poskića so na łuce dwójce pazorakowa přehladka. Za dźěći dawaja paslenske poskitki a móžnosć, zhromadnje z kowarjom kulki leć - tež to reminizowancu na «Freischütz». 

Kulturnje skulojća so popołdnjo skulojćene mjez druhim wot zakładnych šulerjow a Richarda Wagneroweho chóra ze Šěrachowa a operoweje rjadownje Drježdźanskeje hudźbneje wysokeje šule z hodźinskej krótkowersiju Wagnera «Rheingold». Při «Swobodnym škitanju» ma so kulturny wuznam lěsa w operje rozkłasć.

Wosebita wustajeńca «Bjez tkalca žadyn Wagner?»

Party je na dworje hońtwjerskeho hrodu Graupa, hdźež Wagnerowe městna reziduja. Wone płaća jako po cyłym swěće najstarše muzealnje wužiwane bydlišćo komponista. We Wowčerskim kuble, dźensnišim Lohengrinhausu, přežiwi wón 1846 swój lěćny dowol a stwori hudźbne skicy k swojej operje «Lohengrin». Wagner bě wot 1843 do 1849 dwórski kapałnik w Drježdźanach, Weber wot 1817 do 1826. W hońtwjerskim hrodźe eksistuje wot lěta 2013 trajna wustajeńca K Wagnerej. Wokomiknje njeběži tež wosebita přehladka «Bjez tkalca žadyn Wagner?»

Weber bě za Wagnera z přikładom. Wón zasadźowaše so w swojim Drježdźanskim času tež za přewjedźenje kónow Webera, kotryž bě 1826 w Londonje zemrěł. Za nowše pohrjebnišćo tkalcow, kotrež wotmě so w decembru 1844 na Starym Katolskim kěrchowje w Drježdźanach, komponowaše Wagner žarowansku hudźbu a dźeržeše nimo toho narownu narěč.

Copyright 2026, dpa (www.dpa.de). Wšitke prawa wobchować

Přełožki so z pomocu sztučnej inteligence awtomatizowane. Wjeselimy so na wašu wotmołwu a pomoc při poprawjenju našeje wjacorychłojneje słužby. Pisajće nam na: language@diesachsen.com.
Sachsen News
Čłánek z

Sachsen News

Sachsen News je za wobsah samsny wotpowědny. Kodex platformy dyrbi so wužiwać. Platforma kontroluje a wobchada wobsah po prawnych požadawkach, zwłasć po NetzDG.

Social Media