loading

Nachrichten werden geladen...

Wobswětowe towarstwo přećiwo motorskim čołmam na dalšich Lipšćanskich jězorach

Kospudenski jězor pola Lipska: Hdźež su aktualnje přewažnje płachtaki a padlowakojo po puću, maja bórze pawšalnje tež motorske čołmy dowolene być. (Archivbild) / Foto: Sebastian Willnow/dpa
Kospudenski jězor pola Lipska: Hdźež su aktualnje přewažnje płachtaki a padlowakojo po puću, maja bórze pawšalnje tež motorske čołmy dowolene być. (Archivbild) / Foto: Sebastian Willnow/dpa

Wobswětowe towarstwo ekolöw warnuje před motorskimi čołmami na dalšich Lipšćanskich jězorach. Što so wobswětoškitarjo boja a kak krajna direkcija Sakskeje k tomu steji.

Nyrjelske wobswětoškitne towarstwo ekolöwe kritizuje plany k přepodaću dalšich jězorow w Lipšćanskim wokolnym kraju za motorske čołmy. Pozadk je běžne postupowanje słyšenja krajneje direkcije Sakskeje k čołmowemu wobchadej na Markkleebergskim jězorje a Störmthalskim jězorje. «Njemóže być, zo swobodny stat jězor po druhim za motorske čołmy wotewri. Ludźo pytaja při jězorach měr a přirodźe bliske wočerstwjenje – žane poćežowanje přez haru motorskeho čołma. A tež přiroda trjeba swój rum», rjekny Božena Nawka, wobswětopolitiska rěčnica towarstwa. 

Krajna direkcija Sakska bě Cospudenski jězor južnje Lipska hižo přez powšitkowne postajenje trajnje za łódźnistwo wuwólniła. Wot prěnjeho februara měło to za sewjerny dźěl jězora płaćić. Towarstwo Ekolöwe pak bě znapřećiwjenje zapodało. Swoboda so tuž dliji, doniž njeje tón wobdźěłany, rjekny krajna direkcija Němskeje nowinarskeje agentury. Kospudenski jězor je něhdźe 400 hektarow wulki a pola kupanskich hosći jara woblubowany. Hižo nětko je po zarjadnistwu pak 135 jednotliwych dowolnosćow za wužiwanje motorizowanych čołmow na wodźiznje.

Zarjad: Čołmowy wobchad je «zakładny rozsud» kraja

tež w padźe Markkleebergskeho a Störmthalskeho jězora widźa škitarjo wobswěta ekoliwa wažne žiwjenske rumy wohrožene a złožuja so při tym na fachowe posudki. Pohrjebnišća su wažna wotpočnišćo a přezymowanska kónčina za wjacore kruće škitane družiny ptačkow. Negatiwne wuskutki na wobswět njebychu so bjezdwěla wuzamknyć móhli. 

Krajna direkcija Sakska złožuje so na naprašowanje na Sakski zakoń wo wodźe: Krajny zakonjedawar je «zakładny rozsud tworił, zo su jězory z wuhlowej jamu pławne », dalokož su dotwarjene. Hdy so přepodaće tež dalšeju jězorow za łódźny wobchad woprawdźe stanje, njeje aktualnje serioznje trochowane. Hišće pobrachowachu stejišća a woprawdźity rozsud zarjada. Podobnje kaž w padźe aktualnje zwadneho Cospudenskeho jězora pak ma so z toho wuchadźeć, «zo budu zawrjene pasma dla přirodoškitnych prawniskich naležnosćow.»

Južny kónčk Cospudenskeho jězora wostanje za čołmy z přirodoškitnych přičin tabu. Na wšitkich třoch potrjechenych jězorach je nimo płachtakowych čołmow a padlowarjow nimo toho hižo nětko pasažěrska łódź po puću.

Copyright 2026, dpa (www.dpa.de). Wšitke prawa wobchować

🤖 Die Übersetzungen werden mithilfe von KI automatisiert. Wir freuen uns über Ihr Feedback und Ihre Hilfe bei der Verbesserung unseres mehrsprachigen Dienstes. Schreiben Sie uns an: language@diesachsen.com. 🤖