Wudyrjenje ptačatka - 80.000 ledźbow so mori.
Po wudyrjenju ptačeje gripy dyrbja so w Debersbachu něhdźe 80.000 ledźbow morić. Socialna ministerka namołwja plahowarjow pjerizny na kedźbu.
Powěsće so přeprošuja...
Po wudyrjenju ptačeje gripy dyrbja so w Debersbachu něhdźe 80.000 ledźbow morić. Socialna ministerka namołwja plahowarjow pjerizny na kedźbu.
Eksotiske rostliny w palmowym domje maja tež w zymje rady ćopło - a staraja so z tym wo wysoke tepjenske kóšty. 1.000 kwadratnych metrow specialneje maćizny maja tomu pomhać.
Wjace hač 350 ptačkow bu w zwěrjency Lipsk na ptaču gripje testowanych – bjez dalšich zwěsćenjow. Kak nětko w zwěrjencu dale póńdźe.
Kraj Delnja Sakska je na VW wobdźěleny. Sakskemu politikarjej Zelenych Wolfram Güntherej tež w padźe Sakskeje tomu znošuje. Tola swobodny stat ma tak a tak pjenježne starosće.
Po štyrjoch partijach bjez dobyća ćehnje Aue konsekwency: Sportowy šef Heidrich dźe, Härtel wostanje trenar. Štóž zastojnstwo sportoweho direktora přewozmje, je hišće wotewrjene.
Na hodownym koncerće maja w Drježdźanach-Prohlisu wokna bydlenskich blokow błyšćić. Ideja pochadźa wot mytowaneho «musaik»-projekta, při kotrymž dźěći z mnohich krajow orchester tworja.
Dobre powěsće za pasažěrow po puću wot a do Čěskeje: Kolije na hraničnym přechodźe su zaso swobodne. Znajmjeńša najprjedy - přetož 2026 a 2027 dźe z wutwarom dale.
Nowy zarjad RB je po ministerskim prezidentu Kretschmeru «statement». Za jednaćela Mintzlaffa ekstra wuprajene přeće wot red-bull-załožićela Mateschitza. Jenož jedyn faluje.
Pola dweju sněhakowarskeju rutinow běži w tutej zymje špatnje. Nětko je so zwjazkowy trenar při jednym z njeju za přestawku rozsudźił.
Hromady papjery za twarske próstwy móhli w Drježdźanach bórze stawizny być. Přichodnje ma zapodaće próstwy digitalnje móžne być. A tež zapłaćenje skromnje ma jednorišo hić.
Sakske kliniki wobjednawachu 2024 něhdźe 117.000 pacientow mjenje hač do koronapandemije. Tež wućeženje łožow bě niše.
Sakske komuny zwoprawdźeja reformu zakładneho dawka z wjetšinu neutralnje. Čehodla su přiwšěm lokalne rozdźěle pola zběhanskich sadźbow.
Jucha a jucha dóstanu so do sakskeje wodźizny, tola konsekwency wuwostanu. Čehodla něhdyši wobswětowy minister Günther nětko na krućiše chłostanja a wótriše kontrole tłóči.
Z Tatjanu Haenni budźe prěni raz žona jednaćelka pola RB Lipsk. Wona přinjese mjezynarodne nazhonjenje z UEFA, FIFA a NWSL sobu.
Woni widźa přichod přez za klimu relewantnych nošerjow energije do stracha a chcedźa tohodla posłownje na dróhu hić – wobdźělnicy wobchada w Drježdźanach měli to štwórtk zaplanować.
Što zwjazuja ludźo z praktiskimi kuchinskimi pomocnikami? Wóń jědźe, ćopłotu, snano swójsku wowku, tuka Christina Koenigowa. W swojej galeriji je wona mnohe eksemplary wustajiła.
Čisło 2 najwjetšich cyhelowych mostow swěta so zabłyšći nowe: Elstertalski móst pola Plauena. Po wjace hač štyrjoch lětach twarskeho časa je saněrowanje historiskeho twara zakónčene.
Dojězdźowarjo móža wodychnyć: Wot Halle do Berlina dźe wot njedźele nimale hodźinu spěšnišo. Štož so hišće za sobujěducych polěpši.
Industrija, klimowa změna, demografiska změna: Saksko-Anhaltska a wulkorum Lipsk steja před wužadanjemi při pitnej wodźe. Kotre rozrisanja diskutuja fachowcy za region?
Kamjeničanscy zwjazkowi ligarjo w basketballu tworja w Eurocupje trendowy přewrót. Přećiwo Panionios Athen nahromadźeja w kónčnej štwórći 13-dypkowy zastatk.
Sakski ministerski prezident a cyrkwje rěča wo znjeměrnjenju, indiwidualizowanju – a wo tym, kak móhł sylniši «My» nastać.
Kónc lěta powjetša so pola RB Lipska ranjace starosće. Nětko je to tež Antonio Nusa lepił.
Afrika Cup ze Słonowinowym pobrjohom město zwjazkoweje ligi z RB Lipsk: Saksojo dyrbja so shootingstara Yan Diomande w znajmjeńša winowatostnej hrě wzdać.
Slědźerjej z Drježdźan a Lipska so wot Europskeje slědźerskeje rady mytuja. Štož je podpěra hódna.
Změna na čole wuměłstwowych zběrkow Šwikawa móhła čerstwy wětřik woznamjenjeć. Kotre stawizny njejsu hišće powědane? Nowa šefina ma plany.
W přichodnych 15 lětach zadobudu so šulerske ličby w Sakskej. Za kultusoweho ministra Clemensa je to «najzrudniša statistika Sakskeje».
Sakska dyrbi miliardy lutować a wojuje wo prawy puć. Financny minister rěči wo wulkosći, kotraž tak hišće ženje njebě.
Wuchodoněmska chemijowa branša steji pod ćišćom. Čehodla ma nětko wjeršk z hospodarskimi ministrami a žadanjemi na zwjazkowe knježerstwo dać.
22 procentow ludźi w Sakskej płaća po wobličenjach Paritetiskeho dobroćelskeho zwjazka jako chude. Zwjazk je kóšty za bydlenje přiličił.